teorija



vodic-dubrovnik
Društvo arhitekata Dubrovnik
Vodič dubrovačke arhitekture 19. i 20. stoljeća
(u izradi)

Vodič dubrovačke arhitekture kritički je pregled stotinjak najreprezentativnijih arhitektonskih ostvarenja izgrađenih u Dubrovniku i njegovoj bližoj okolici od pada Dubrovačke Republike 1808. godine pa sve do kraja 20. stoljeća. Uredništvo Vodiča čini interdisciplinarna radna skupina; arhitekti Dubravko Bačić, Božo Benić, Romano Duić i Zehra Laznibat, te povjesničari umjernosti Antun Baće i Ivan Viđen. Vodič dubrovačke arhitekture po prvi će put na jednome mjestu sintetizirati nove i do sada nepoznate podatke o dijelu najznačajnije dubrovačke graditeljske baštine, te će izložiti niz novih atribucija potkrijepljenih istraživanjem arhivske dokumentacije i suvremene periodike, jednako kao i postojeće znanstvene i stručne literature.


heru-dubrovnik
Međunarodna znanstvena konferencija “Prostorne i razvojne mogućnosti kulturnog naslijeđa”
Dubrovačka ladanjska arhitektura kao aktivni čimbenik kulturnog, društvenog i gospodarskog razvoja Dubrovnika – primjer ljetnikovca Bunić-Kaboga u Rijeci dubrovačkoj
Zagreb, listopad 2015.

Dubrovačka ladanjska arhitektura jedinstveni je čimbenik krajoličnog identiteta i gradotvornosti, te vrijedno kulturno/graditeljsko naslijeđe grada Dubrovnika s potencijalom sukreatora novog razvoja. Iako formalno zaštićeni, danas su mnogi ljetnikovci u vrlo lošem stanju, te su izloženi propadanju. Ljetnikovac Bunić-Kaboga u Rijeci dubrovačkoj nedavno je obnovljen na osnovu iscrpnih povijesno-umjetničkih istraživanja, postavši dostupan
široj javnosti kao gradski prostor namijenjen održavanju kulturnih i javnih događanja. Takav pristup revitalizaciji dobar je model obnove primjenjiv i na preostalu zapuštenu dubrovačku ladanjsku arhitekturu s prvenstvenom namjerom očuvanja kontinuiteta naslijeđa.


povijesni-dubrovnik
Međunarodna konferencija povijesnih gradova u Dubrovniku “Podupiranje pametnog i održivog rasta, te rast uključivosti u povijesnim gradovima”
Pristupi prostornom planiranju dubrovačkog područja: jučer – danas – sutra
Dubrovnik, listopad 2012.

Dubrovnik je kao povijesni grad suočen s brojnim izazovima i mogućnostima. Kao takav, on može biti i model za pametni rast kroz razvoj gospodarstva utemeljen na znanju i inovaciji, za održivi rast kroz promicanje veće učinkovitosti resursa i zeleno konkurentnije gospodarstvo, te za rast uključivosti kroz poticanje visoke zaposlenosti i gospodarstvo koje pruža socijalnu i teritorijalnu koheziju. Prostorno-planska dokumentacija mora biti osnovica razvoja. Komparativna analiza prostornih planova kakvi su se donosili u prošlosti, kao i onih koji su trenutno na snazi, otkriva razlike u prostorno-planskim polazištima, te prezentira pozitivne i negativne prostorne učinke planskih određenja.


promisljanje-dubrovnik
Međunarodni znanstveni simpozij "Promišljanje urbanizma"
Krajolik u prostornim planovima dubrovačkoga područja i u projektu Dubrovnik+
Zagreb, svibanj 2012.

Krajnji jug Dubrovačko-neretvanske županije, područje od Stona do Prevlake, vrlo je specifičan prostor, kako svojim geografskim odlikama tako i teritorijalnim obilježjima, te unutrašnjom administrativnom organizacijom. Županijska granica ovoga teritorijalno uskog i nehomogenog primorskog područja većim je dijelom ujedno i državna granica s Bosnom i Hercegovinom, te Crnom Gorom, s kojima još uvijek nije riješeno granično pitanje. Osobitostima područja dodatno doprinosi jedinstveno kulturno-povijesno naslijeđe i očuvana priroda, tj. krajolik čija vrijednost i potreba za zaštitom i unaprjeđenjem još uvijek nije pronašla odgovarajuće mjesto u postupku izrade prostornih planova.

© BOŽO BENIĆ 2018.