televizija



dubrovnik-lokrum
Dubrovačka televizija: Tragom starine
Samostan i crkva sv. Marije na Lokrumu

Benediktinski samostan sv. Marije na otoku Lokrumu je najstarija i najznačajnija benediktinska opatija na dubrovačkom području, koja je osnovana već u 11. stoljeću. 15. i 16. stoljeće razdoblje je graditeljskog procvata. Benediktinci su tada izgradili reprezentativni gotičko-renesansni samostan, koji je bitno oštećen u velikom potresu 1667. godine. Ukidanjem opatije na samom kraju 18. stoljeća, benediktinci odlaze s otoka, a Lokrum prelazi u vlasništvo moćne austrougarske dinastije Habsburg, koja je samostan pretvorila u svoju ladanjsku rezidenciju i prvorazredan spomenik arhitekture u Hrvatskoj dotičnog razdoblja.

emisija: https://www.youtube.com/watch?v=28EJyI_A41U


dubrovnik-lapad
Dubrovačka televizija: Tragom starine
Župa sv. Mihajla u Lapadu

Intenzivnija urbanizacija poluotoka Lapada zbila se sedamdesetih godina 20. stoljeća, zbog čega se ozbiljno počelo razmišljati o gradnji nove župne crkve. Nakon godina razmatranja najbolje lokacije, odabrana je parcela između stare crkvice sv. Mihajla i postojeće župne kuće. Zbog iznimne osjetljivosti tog povijesno zaštićenog prostora, 1987. godine je proveden javni arhitektonski natječaj, na kojemu je rad arhitekata Vinka Penezića i Krešimira Rogine proglašen najuspješnijim rješenjem. Izgradnja crkve započela je dvije godine kasnije, no zbog ratnih okolnosti i teške ekonomske situacije potrajala je sljedećih deset godina.

emisija: https://www.youtube.com/watch?v=cACV5eYrOjw


dubrovnik-ljetnikovci
Dubrovačka televizija: Tragom starine
Ladanjska arhitektura starih Dubrovčana

Dubrovnik je svoj puni gospodarski i kulturni procvat doživio tijekom 15. i 16. stoljeća. Taj se procvat osobito manifestirao u promjenama u načinu i kulturi življenja dubrovačke vlastele i bogatih pučana, što se ponajviše ogledalo u izgradnji ladanjske arhitekture, koja se pojavila kao jedna potpuno nova arhitektonska tema. Brojni književnici i filozofi toga vremena, a posebno oni u Italiji, evocirali su čovjekovu potrebu za životom izvan grada, u prirodi. Tako je pod njihovim utjecajem izrasla dubrovačka ladanjska arhitektura. Oko 300 ljetnikovaca koji su nastali na području ondašnje Dubrovačke Republike na najbolji mogući način svjedoči o integraciji Dubrovnika u sredozemni europski svijet.

emisija: https://www.youtube.com/watch?v=G8V7Qq4Tl8I


dubrovnik-andrijici
Dubrovačka televizija: Baština
Braća Andrijići

Obitelj Andrijić ubraja se u krug brojnih znamenitih renesansnih graditelja, koji su dali nemjerljiv doprinos u oblikovanju urbanističko-arhitektonskih cjelina grada Dubrovnika. Andrijići su činili jezgru tzv. dubrovačko-korčulanske graditeljske i klesarske škole, koja je značajno obogatila gotičko-renesansni inventar hrvatskog graditeljstva i kiparstva. Kao pučka obitelj kamenorezaca s otoka Koručle, djelovali su uglavnom na području južne Dalmacije, a bili su u doticaju s vodećim renesansnim graditeljima onoga vremena, poput Jurja Dalmatinca, Paskoja Miličevića, Onofrija della Cave i Nikole Firentinca.

emisija: https://www.youtube.com/watch?v=RbxicZx3ti8


dubrovnik-sponza
Dubrovačka televizija: Baština
Dubrovački Da Vinci

U drugoj polovici 15. stoljeća na mjesto glavnoga državnog graditelja Dubrovačke Republike dolazi Paskoje Miličević, koji je u svojoj više od pedeset godina dugoj službi postao najznačajniji dubrovački renesansni graditelj. Miličević je radio na brojnim projektima od iznimne važnosti za Grad i Republiku uopće. Najznačajniji dio njegova stvaralačkog opusa zauzima utvrđivanje Dubrovnika i pripadajuće gradske luke, izgradnja fortifikacijskog sustava u Stonu, te ciklus objekata javne namjene, od kojih se svojom reprezentativnošću ističe palača Sponza.

emisija: https://www.youtube.com/watch?v=wFWS6N1oqoI


Dubrovačka televizija: Baština
Crkva sv. Nikole od Škara u Gružu

U Gružu su se od najranijih vremena Dubrovačke Republike gradile male crkve i kapelice. Povijesni izvori iz 13. i 14. stoljeća navode brojne crkvice na području Gruške parokije, pa tako i crkvu sv. Nikole na Kantafigu. Riječ je o zavjetnoj crkvi brodograditelja i brodovlasnika, koji su inzistirali na njenoj gradnji kako bi se u njoj mogli služiti obredi prigodom porinuća brodova, te kako bi ju mogli pohoditi pomorci i radnici iz škara, zavjetujući se sv. Nikoli prije odlaska na more. Samim time, razumljiva je njezina posveta sv. Nikoli, zaštitniku pomoraca.

emisija: https://www.youtube.com/watch?v=52vbmy3ymgk

© BOŽO BENIĆ 2018.